Idite na sadržaj

Glavni izbornik:

Ravnatelj ustanove

PROGRAMI
28. 8. 2020
 
POČETAK PEDAGOŠKE 2020./2021. GODINE U DJEČJEM VRTIĆU MASLAČAK
 
U utorak, 1. rujna 2020. godine započinje nova pedagoška godina za redovan program vrtića i za produženi boravak u sklopu Projekta „Maslačak - prijatelj djece“.
 
Podsjetimo se, u produženi boravak se mogu uključiti djeca koja pohađaju redovni program vrtića i ostavljena su na skrb maksimalno 10 sati prema Državnom pedagoškom standardu ranog i predškolskog odgoja i naobrazbe. Radionice i aktivnosti koje se planiraju provoditi najavit ćemo putem facebook stranice i web stranice vrtića, a ono što vam možemo otkriti je da su u pitanju zanimljive i poučne aktivnosti za vašu djecu!

RADNO VRIJEME REDOVNOG PROGRAMA VRTIĆA:
BELIŠĆE - od 06:30 do 16:30 sati
GAT - od 09:00 do 14:00 sati
BIZOVAC - od 06:00 do 16:00 sati
PETRIJEVCI - od 06:00 do 16:00 sati
RADNO VRIJEME U PRODUŽENOM BORAVKU:
BELIŠĆE - od 16:30 do 19:15 sati
GAT - od 14:00 do 16:45 sati
BIZOVAC - od 16:00 do 18:45 sati
PETRIJEVCI - od 16:00 do 18:45 sati
Ugovore o pružanju i korištenju usluga Dječjeg vrtića Maslačak roditelji mogu doći potpisati svakim radnim danom od 7 do 15 sati.
Uz potpisani ugovor potrebno je priložiti i Potvrdu o zdravstvenom statusu djeteta koju izdaje liječnik pedijatar ili liječnik obiteljske medicine.

Molimo roditelje da se pridržavaju mjera obavljenih na stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

Sve dodatne informacije možete dobiti na broj 031/663-755.
 
Uprava vrtića

21. 5. 2020
Obavijest za roditelje / skrbnike o nastavku rada
Dječjeg vrtića Maslačak, Belišće

Poštovani roditelji / skrbnici,

Dječji vrtić Maslačk Belišće (Belišće, Gat, Bizovac, Petrijevci) od ponedjeljka, 25. svibnja 2020. godine, nastavlja raditi s djecom shodno novim uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), objavljenim 20. svibnja 2020. godine.
S radom počinju svi programi na razini naše ustanove, a to znači:
   • redovni odgojno - obrazovni programi (cjelodnevni - jaslički; cjelodnevni - vrtićki; poludnevni vrtićki program);
   • kraći program predškole (Belišće, Gat, Brođanci, Bizovac, Petrijevci);
   • produženi boravak shodno potrebama roditelja u Belišću, Gatu, Bizovcu i Petrijevcima.
Radno vrijeme redovnih programa s djecom po objektima ustanove ostaje nepromijenjeno, a to znači:
   • Belišće,     od 6,30 do 16,30 sati
   • Gat,           od 9,00 do 14,00 sati
   • Bizovac,    od 6,00 do 16,00 sati i
   • Petrijevci, od 6,00 do 16,00 sati.    
Radno vrijeme kraćeg programa predškole po mjestima izvedbe, od 25. svibnja 2020. godine, bit će:
   • Belišće,        matični vrtić,    od 12,00 do 15,00 sati
   • Gat,              područni vrtić, od 11,00 do 14,00 sati
   • Brođanci,     područna osnovna škola, od 11,30 do 14,30 sati
   • Bizovac,        područni vrtić, od 15,00 do 18,00 sati
   • Petrijevci,     područni vrtić, od 9,00 do 12,00 sati.
Radno vrijeme produženog boravka po objektima ustanove ostaje nepromijenjeno, a to znači:
   • Belišće, matični vrtć, od 16,30 do 19,15 sati
   • Gat,          područni vrtić, od 14,00 do 16,45 sati
   • Bizovac,    područni vrtić, od 16,00 do 18,45 sati
   • Petrijevci, područni vrtić, od 16,00 do 18,45 sati.   
Roditelji kod kuće mjere temperaturu djeci. Ukoliko je tjelesna temperatura djeteta veća od 37,2 stupnja C ne dovode dijete u vrtić ili određeni program, već obaviještavaju odgojiteljicu / voditeljicu programa i javljaju se izabranom liječniku.
Djeca dolaze u pratnji roditelja / skrbnika ili osoba koje su navedene u izjavama o dovođenju / odvođenju  i nisu u tzv. rizičnoj skupini (osobe starije od 65 godina).
Na ulazu u objekte (matični, područni vrtići) obavezna je dezinfekcija ruku.
Djeca se dovode do garderobnog prostora gdje  ostavljaju stvari i predaje odgojiteljici nakon čega prvo peru ruke, a zatim odlaze u odgojnu skupinu.
U vremenu od 6,30 do 9,00 sati vrata na jasličkom dijelu zgrade matičnog vrtića i vrtićkom dijelu matičnog objekta mogu biti i zaključana pa je potrebno pozvoniti.
Od 9,00 sati ulazna vrata po objektima bit će zaključana. Najavljujete se zvonom i/ili telefonom odgojiteljicama.
Boravak roditelja / skrbnika / pratnje u objektima treba biti vremenski najnužniji bez nepotrebnog zadržavanja.
Djeca se mogu uključiti u rad odgojne skupine od 25. svinja 2020. nadalje shodno potrebama roditelja.
Za sve ostale informacije i pitanja možete nam se obratiti na kontakte:
   • telefon: 031 /  663-755
   • e-pošta: vrtic.belisce@gmail.com ili
   • https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Upute_vrtici_skole.pdf
U zahvalnost na razumijevanju i suradnji, svako dobro i poštovanje.

                    Pripremio: Zdenko Glasovac, prof.
19. 5. 2020
Što sve djeca trebaju znati  prije polaska u osnovnu školu?

Kako se bliži kraj pedagoške godine u našoj ustanovi postupno  nas napuštaju polaznici starijih vrtićkih (predškolskih) skupina kao i polaznici kraćeg programa predškole.
Vrijeme je testiranja predškolaca za upis u prvi razred.
Većina njih zna neka slova, brojeve, boje, ali  dio roditelja brine njihovo znanje, vještine i sposobnosti koje ukazuju na spremnost djeteta za polazak u osnovnu školu.
Dijete prije polaska u školu obavlja pregled kod liječnika školske medicine, a zatim se obavljaju razgovori i testiranja u osnovnoj školi koju će dijete pohađati.
Svrha testiranja djeteta  je utvrditi koliko je ono spremno za školu. Stoga je važno da stručni tim škole i roditelji dobiju točne povratne informacije kako bi znali što mogu očekivati i na čemu još treba raditi s djetetom.
Kod testiranja obično se koriste standardizirani testovi ili zadaci, crteži i razgovori s djetetom.
Sveobuhvatna procjena spremnosti djeteta za školu u predškolskoj ustanovi obuhvaća:
• grafomotoriku
• predčitalačke vještine
• predmatematičke vještine
• sposobnost koncentracije
• određeno činjenično znanje
• emocionalnu zrelost i
• socijalne vještine.
Provjerava se glasovna analiza i sinteza, može li dijete pojedinu riječ rastaviti na pojedine glasove kao i obrnuto, može li od niza glasova prepoznati određenu riječ.
Ako dijete ima problema s prepoznavanjem određenog glasa, onda će to stvarati poteškoću u usvajanju vještina čitanja i pisanja.
Važno je obratiti pozornost na kvalitetu govora, kakvim se rečenicama dijete služi, je li govor jasan, može li izraziti ono što želi i kako shvaća poruke  te ima li dijete problema kod izgovora pojedinih glasova (npr. „r“, „č“; „š“; „l“,…).
Ukoliko se jave ovakvi i slični govorni problemi potrebno je potražiti savjet logopeda, a u određenim slučajevima proći i govorne vježbe.
Grafomotorika je u predškolskim ustanovama važna jer ukazuje, pored ostaloga, na mogućnosti djece kod usvajanja vještine pisanja slova što je sastavnica školskog učenja.
Grafomotorika mora biti zrela za ovu (predškolsku) dob, a to roditelji mogu primijetiti kod crtanja djeteta pri povlačenju ravnih linija, kružnih linija ili precrtavanja određenih likova po zadatku.
Ako tu primijetite odstupanja, može se dodatno raditi s djetetom koristeći određene radne listove i slične materijale namijenjene razvijanju grafomotorike kod djece predškolske dobi.
Svakako treba obratiti pažnju na držanje olovke kod djeteta jer  je nepravilno držanje čest uzrok loše grafomotorike.
Poteškoće u grafomotorici mogu negativno utjecati na daljnje učenje u školi jer dovode do frustracija što može dovesti do negativnog stava prema učenju općenito.
Grafomotorika se razvija već u jaslicama kad dijete kroz različite igre i aktivnosti koje uključuju manipulaciju rukama i prstima razvija finu motoriku.
Likovne aktivnosti i crtanje od rane dobi stvaraju temelj za kasnije pisanje.
Iako je to u početku tzv. faza šaranja , dijete se upoznaje s bojama, olovkom, flomasterom kao sredstvima za crtanje i pisanje te papirom, a sama vještina napreduje s dobi djeteta kroz sustavno poticanjem ovakvih aktivnosti od strane odgojitelja i roditelja.
Predmatematičke vještine ili tzv. numeričko shvaćanje kod predškolaca podrazumijeva poznavanje broja kao simbola, mehaničko brojanje do 20, sposobnost povezivanja broja s pojmom količine i da se snalaze s pojmovima kao što su npr. više ili manje.
U toj dobi mogu rješavati jednostavne zadatke zbrajanja i oduzimanja.
Provjerava se i činjenično znanje te orijentacija u vremenu i prostoru.
Koliko dijete zna o svijetu oko sebe, zna li u kojem gradu (mjestu) živi, koja mu je kućna adresa, zna li kućni telefonski broj, može li opisati neke vremenske odnose kao npr. jučer, danas, sutra, godišnja doba te prostorne odnose lijevo, desno, ispred, iza, iznad.
To je nešto što djeca dobivaju učenjem u vrtiću kao i kroz aktivnosti svakodnevnog života s roditeljima.
Tijekom samog testiranja, ako je riječ o strukturiranim zadacima, vidi se koliko je dijete sposobno zadržati pažnju u radu i kako prihvaća takav način rada, može li dulje vrijeme sjediti koncentrirano na zadatak kao i slijediti određene upute.
Roditelj određene poteškoće s pažnjom djeteta mogu primijetiti i tijekom svakodnevne igre, koliko se dijete zadržava u pojedinim aktivnostima, dovršava li započeto ili brzo prelazi na nove aktivnosti.
Emocionalna i socijalna zrelost vrlo su važne za polazak u školu.
Ona podrazumijeva primjerene emocionalne reakcije i kontrolu osobnog ponašanja.
Za djecu koja polaze vrtić može se lako procijeniti kako funkcioniraju u grupi - odgojnoj skupini, poštuju li pravila, surađuju li, koliko su samostalni.
Roditelji mogu raditi na tome da dijete bude samostalno, obavlja neke kućne zadatke čak  i ako im to nije zabavno, jer škola je obaveza.
Treba napomenuti kako je razvoj navedenih sposobnosti individualan što znači da je sasvim normalno ako je dijete u nekom području slabije, a u drugom bolje.  
Odgojitelji u vrtiću, pored ostaloga, skreću pozornost roditeljima  na određena odstupanja u nekom području ako ih primijete, pogotovo u godini prije polaska u osnovnu školu.
Nitko djecu neće oštetiti procjenom. Ako dijete pokaže slabije rezultate u nekom području, roditelji će saznati u čemu je problem i moći će na tome raditi, a istovremeno će biti u prilici sudjelovati u donošenju odluke o polasku djeteta u školu.
Sedam korisnih vještina koje djeca trebaju znati prije polaska u školu odnose se na:
1. napisati i pročitati svoje ime i prezime
2. samostalnost kod obavljanja nužde
3. vezati vezice na obući
4. odjenuti jaknu
5. samo se obući
6. koristiti pribor za jelo
7. ponašati se u školskoj kuhinji kod konzumacije obroka.

    Pripremio: Zdenko Glasovac, prof.

18. 5. 2020
Fizička, intelektualna i socio-emocionalna zrelost djeteta
za polazak u osnovnu školu
1. Fizička zrelost
Fizički zrelo dijete za školu je ono koje je zdravo i zadovoljava barem minimum standarda dogovorenih za visinu, težinu i tjelesne proporcije.
Ona podrazumijeva i normalno funkcioniranje djetetovih osjetnih organa, odnosno nošenje pomagala koji korigiraju moguće nedostatke i poteškoće kod stajanja, kretanja, sjedenja te formirane navike normalnog hranjenja i kontrole organa za izlučivanje.
Djetetovu fizičku zrelost za školu pregled utvrđuje liječnik školske medicine prije upisa u prvi razred.
Normalan fizički rast i razvoj važan je za dijete kako bi mu omogućio da se lakše nosi s mnogim fizičkim i psihičkim naporima koji ga čekaju u školi, ali je značajan i za razvoj njegove ličnosti.
Zdravlje i pravilan fizički razvoj preduvjeti su i normalnog psihičkog razvoja.
1.1. Pokazatelji  fizičke zrelosti
Među mnogim  pokazateljima djetetove tjelesne razvijenosti temeljni su stupanj okoštavanja (kostur postaje čvršći), pojava stalnih zubi i  pojačana mišićna snaga.
Najjednostavniji za mjerenje fizičke zrelosti su podaci o djetetovoj visini i težini.
Prosječna visina šestogodišnjaka je za dječake 120 cm, a za djevojčice oko 112 cm.
Naša visina i brzina kojom rastemo programirani su već u trenutku začeća, dakle određeni su nasljeđem pa se zbog toga podjednako stara djeca mogu prilično razlikovati u visini.
Taj program može narušiti jedino neki hormonski poremećaj ili slaba prehrana u razdoblju rasta.
Prosječna težina djeteta ove dobi je oko 20 kg, s tim da su dječaci nešto teži od djevojčica.
Mozak predškolskog djeteta doseže oko 90% mase mozga odrasloga, što je još jedna važna činjenica za početak formalnog obrazovanja djece.
Pri pregledu djeteta za školu, liječnik školske medicine posebnu pažnju posvećuje djetetovom vidu i sluhu, jer je činjenica dobrog vida i sluha djeteta važna za daljnje učenje i snalaženje u školi.
Važan znak zrelosti je i početak mijenjanja mliječnih zuba, a podrazumijeva ju i kontrola pražnjenja mjehura i crijeva te dobre higijenske navike.
1.2. Razvoj motorike
Pod ovim pojmom mislimo na djetetovu sve veću sposobnost svrhovitog i skladnog korištenja vlastitog tijela za kretanje i baratanje predmetima.
Faze tog razvoja vidljive su u usavršavanju držanja tijela, kretanja (lokomocija) i baratanja predmetima (manipulacija).
Do polaska u školu dijete će usvojiti brojne psihomotorne vještine (od uspravnog hoda do oblačenja i svlačenja) koje su rezultat sazrijevanja živčanog tkiva i središnjeg živčanog sustava, rasta ali i vježbanja.
Djeca se u svojoj motorici razlikuju, a te razlike opet ovise o brzini njihovog razvoja te utjecaju okoline, prije svega prilikama za vježbanje i ishranjenosti.
Važne karakteristike prepoznavanja motoričke zrelosti djeteta pred polazak u školu su:
• dijete ove dobi spretno je i voli biti u pokretu
• ima dobru koordinaciju pokreta i ravnoteže (stoji na jednoj nozi do 10 sekundi)
• povezuje hodanje i trčanje, trčanje i bacanje
• skače u vis više od 40 cm, skače sunožno i u dalj   
• penje se na drvo, povezuje trčanje i penjanje preko prepreke
• baca loptu jednom rukom i gađa cilj, baca loptu u zid i hvata je
• voli crtati, pisati, izrezivati
• koristi se priborom za jelo
• pravilno drži i sigurno barata olovkom
• uživa u aktivnostima i igrama spretnosti: skakanje preko konopca, igre gumi-gumi, plesanje,…
• izvodi kolut naprijed
• izrazom lica oponaša strah, veselje, ljutnju, tugu.

2. Intelektualna zrelost
Područje intelektualne zrelosti djeteta koje kreće u školu značajno je jer su osnovni zadaci koje će dijete savladavati u školi intelektualne prirode.
Intelektualna zrelost podrazumijeva:
• govor
• mišljenje
• pamćenje i pažnju
• inteligenciju.

2.1. Govor
Dobro razvijen govor osnovan je za razvijanje dječjeg mišljenja i jedan od važnih uvjeta ljudske komunikacije prenošenja iskustava i učenja.
Prije polaska u školu dijete mora biti sposobno izraziti svoje misli i potrebe te razumjeti govor drugih.
U predškolskoj dobi dijete koristi samo usmenu govornu komunikaciju, a nju pored ostaloga odlikuje:
• precizno locira zvuk i ispravno uspoređuje kvalitete zvuka (tiho-tiše, glasno – glasnije, visoko – više, duboko – dublje)
• poboljšava se sposobnost raščlambe riječi na glasove, sposobno je za svrstavanje riječi prema početnom i završnom glasu
• poboljšava se sposobnost spajanja glasova u riječi, tzv. glasovna sinteza
• artikulacija je usvojena, ali zbog ispadanja prednjih zubi moguće su blage nečistoće u izgovoru: s,z,c,š,ž,č,ć, dž, đ
• pokazuje interes za pisanu riječ – za čitanje i pisanje slova i brojki
• usvojilo je određena gramatička pravila, iako još uvijek griješe u padežima, broju kao i u nekim drugim gramatičkim pravilima
• rečenice su duže, s više veznika i kao i odrasli koristi  sve vrste rečenica
• u komunikaciji bez poteškoća može priopćiti svoje misli, potrebe i osjećaje te prepričati kratki događaj ili priču
• uspješno se dogovara s drugima, inicira i održava komunikaciju te odgovara na komunikaciju koju iniciraju drugi
• sluša i sudjeluje u grupnom razgovoru
• dogovorom razrješava manje konflikte
• upotrebljava izraze uljudnosti i zna odgovarajuće pozdraviti,…
Govor ima posebno značenje za razvoj mišljenja.
Iz takozvanog egocentričnog govora koji nije namijenjen drugima, već dijete govori za sebe, nastaje govor koji kasnije služi kao plan za rješavanje nekog problema.
On postaje unutrašnji govor i sredstvo mišljenja jer djetetu nije više potrebno opisivati što i kako će nešto raditi naglas, nego to radi u sebi.
Tako se dječje mišljenje razvija od vanjske aktivnosti i baratanja predmetima prema baratanju unutrašnjim simbolima – predodžbama, riječima i pojmovima.
2.2. Mišljenje i razvojni stadiji
Dijete svoje mišljenje razvija uz roditeljsku pomoć već od prve godine svoga života.
Ono mu pomaže u rješavanju različitih problema i snalaženje u različitim životnim situacijama.
Zahvaljujući mišljenju, možemo shvatiti odnose i veze među stvarima i pojavama koje opažamo, ali i one koje ne možemo neposredno opažati i nismo imali prilike zapamtiti.
Razvoj spoznaje djece, pored ostalih, razradio je Jean Piaget, francuski psiholog, kroz koje dijete prolazi dok usvaja sve složenije misaone strukture tijekom djetinjstva do svoje 11.-12. godine, a one su:
• SENZOMTORONO RAZDOBLJE (do druge godine života)
- Dijete spoznaje svoju okolinu izravnim djelovanjem na nju odnosno svoga manipuliranja predmetima i stvarima
• PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (od druge do šeste godine)
- Karakteristično po sve složenijem korištenju simbola kako bi kognitivno (spoznajno) reprezentiralo svijet oko sebe. Dijete koristi riječi i brojeve, a akcije se više ne moraju izvoditi tjelesno, već upotrebom unutrašnjih simbola, mentalno.
- Tri važne karakteristike ovog razdoblja su:
= EGOCENTRIZAM koji ima rani i kasniji oblik; u ranom se dijete potpuno poistovjećuje s okolinom i o svemu rasuđuje samo sa svog stajališta i prema svojim mjerilima, a u kasnijem obliku dijete sebe razlikuje od okoline, ali još ne može zauzeti tuđe motrište i stajalište. Egocentrizam se obično gubi između 6. i 7. godine života.
• CENTRACIJA
- Odnosno nesposobnost djeteta da se istodobno usredotoči na nekoliko svojstava jer je usredotočeno samo na jedno svojstvo
- NEMOGUĆNOST KONZERVACIJE,tj. neshvaćanje da predmet ne mijenja masu ako promijeni oblik  
- IREVERZIBILNOST MIŠLJENJA ili nesposobnost djeteta  da se u mišljenju vraća koracima unatrag na početno stanje.
• RAZDOBLJE KONKRETNIH OPERACIJA (od 6. do 11,-12. godine života)  u kojem postepeno prevladava ograničenje predoperacijskog razdoblja, a mentalne operacije mu omogućuju misliti logički o konkretnim pojavama, ali još ne može baratati apstrakcijama
• RAZDOBLJE FORMLANIH OPERACIJA (nakon 11 ili 12 godine) u kojemu se usvajaju logičke operacije s apstrakcijama i simbolima. Mentalne operacije višeg stupnja omogućuju logičko rezoniranje i apstraktno mišljenje.
Dijete u dobi od šest i sedam godina:
• povezuje predmete, pojave ili bića u skupove po bitnoj osobini i uočava uzročne veze među predmetima i pojavama (npr. oblaci – kiša)
• razlikuje i imenuje boje i nijanse
• imenuje i mjeri veličine i količine te ih uspoređuje npr.: veće-manje-jednako; duže-kraće-jednako; deblje-tanje; isto-različito,…
• izdvaja predmete u skupove po 1 ili 2 kriterija
• može istodobno uočiti odnose i smjerove u prostoru npr. gore – dolje; lijevo - desno,…
• pravilno koristi pojmove jučer - danas - sutra
• upotrebljava pojmove za vrijeme: prije, poslije, sada, za vrijeme,…
• zanima se za prošlost i budućnost
• bolje se snalazi u gledanju na sat
• imenuje dane u tjednu  i zna njihov slijed
• uz pokazivanje broji do 10-13
• mehanički broji do 30
• rješava zadatke zbrajanja i oduzimanja na konkretnim materijalima do 10
• bolje uočava probleme i planira, proizvodi veći broj ideja
• rješava probleme po modelu: pretpostavka – provjera - zaključak, npr. u eksperimentima,…
• uočava uzročno - posljedične veze
• zna napisati ime i prezime.

2.3. Pamćenje i pažnja
Iako se djetetu u toj dobi opseg pamćenja povećava, u toj je dobi (6.-7. godina života) dobro razvijeno kratkoročno pamćenje, ali ne i dugoročno.
Za dugoročno pamćenje potrebno je jasno percipiranje koje se temelji na koncentriranoj pažnji, a djeca te dobi uglavnom još opažaju nehotično.
Hotimična ili namjerna pažnja djeci u ovom razdoblju nije velika i traje oko 10-15 minuta, ali se sustavnim radom u školi brzo povećava.
Dobra pažnja omogućava školsko učenje koje je namjerno učenje, pamćenje i lakše spoznavanje, jer tada djeca mogu nešto zapamtiti, a da im pažnju ne odvlače nebitne stvari.
Među djecom postoje velike razlike u opsegu pažnje, njenoj trajnosti i koncentraciji pa je važno naglasiti da je odgoj pažnje vrlo važna priprema za školu.
Pažnja ima dva svojstva, a ona su:
• PRENOŠENJE i
• DISTRIBUCIJA.
PRENOŠENJE PAŽNJE – odnosi se na sposobnost prelaženja s jedne aktivnosti na drugu – s pisanja na čitanje, s crtanja na računanje, s odmora na učenje.
Ona se uči u mnogim igrama s drugom djecom ili u kući kroz npr. organizaciju natjecanja tko će prvi dobro obaviti tri različita zadatka; recitirati pjesmicu, nakon toga nacrtati kuću i zatim složiti pet kocaka jednu na drugu.
DISTRIBUCIJA PAŽNJE – je sposobnost da se istovremeno pazi na dva ili više sadržaja.
U školi će dijete morati istovremeno pratiti objašnjenja učiteljice / učitelja i pisati u bilježnicu ili gledati što ona piše na ploči.
Ova vrsta pažnje razvija se u kolektivnim dječjim igrama ili kad npr. djetetu čitamo priču, a ono istovremeno sluša i promatra ilustracije iste.
Razvijanjem namjerne (hotimične) pažnje, koncentracije, prenošenja i distribucije pažnje kod djeteta formira se još jedna važna školska osobina, a to je PAŽLJIVOST.
Ona djetetu olakšava učenje i pamćenje te aktivno spoznavanje svijeta u kojem živi.
3. Socio – emocionalna zrelost djeteta
Emocionalnost je biološki naslijeđena, ali i uvjetovana sazrijevanjem u tom području.
Novorođenče ne pokazuje niti jednu specifičnu emociju, već plač, uzbuđenost, neusklađene pokrete.
Kako dijete sazrijeva pokazivat će i sve složenije emocije, a one su: LJUTNJA, GAĐENJE, STRAH, NAKLONOST, LJUBOMORA, RADOST.
Kako dijete sazrijeva, otkriva se i njegov temperament koji je određen biološkim predispozicijama, a on se očituje u brzini izmjenjivanja i jačini emocija, općem tonu raspoloženja te učestalosti i načinu izražavanja emocija.
Normalno razvijeno dijete u dobi od 6. -7. godina života u socio - emocionalnom području razvoja može:
• sve uspješnije kontrolirati izražavanje emocija
• kontrolirati svoje ponašanje samo-usmjeravajućim govorom te uvidjeti negativan učinak nekontroliranog emocionalnog reagiranja
• zauzeti se za sebe i svoja prava
• surađivati sa odraslima i vršnjacima te dogovorom rješavati manje sukobe
• isplanirati, predvidjeti tijek aktivnosti i provesti je do kraja
• lakše podnosi  neuspjeh i pokušava ponovo
• poštovati dogovorena pravila, strpjeti se i pričekati
• samostalno je u brizi za sebe (samo se oblači, koristi pribor za jelo, održava osobnu higijenu).  
Ono također iskazuje brigu za druge, suosjeća i nudi pomoć, poštuje tuđe potrebe, prava i svojinu.

 Pripremio:  Zdenko Glasovac, prof.

7. 9. 2017.

Dječji vrtić Maslačak Belišće

Nova pedagoška godina u Maslačku - IZAZOVI RODITELJSTVA


U srijedu, 6.9.2017. godine, u blagovaonici matičnog vrtića, u vremenu od 17,30 do 18,20 sati, održan je prvi masovni roditeljski sastanak u pedagoškoj 2017.-2018. godini, nakon kojega su održani i grupni roditeljski sastanci.
Središnja tema sastanka nosila je naziv : "Nova pedagoška godina u Maslačku - IZAZOVI RODITELJSTVA", a voditelj je bio Zdenko Glasovac, ravnatelj ustanove.


Ciljevi sastanka bili su:
• roditelje informirati o osnovnim elementima organizacije života i rada ustanove u godini koja je pred nama
• pozvati na suradnju kroz partnerske odnose na obostranu korist i zadovoljstvo
• istaći osnovne elemente važne za uspješno rodteljstvo i
• izabrati predstavnika roditelja za novi saziv Upravnog vijeća ustanove jer trenutnim članovima mandat istječe 25.9.2017. godine.

Ključne riječi i procesi koji  će obilježtiti ovu pedagošku godinu su OBNOVA i RAZVOJ.
Obnova se prvenstveno odnosi na provedbu projekta energetske rekonstrukcije zgrade matičnog vrtića i uređenje sanitarnih čvorova objekta.
Razvoj podrazumijeva organizaciju i pokretanje rada područnog vrtića u Gatu, u sklopu Društvenog doma kao više namjenskog objekta gdje se planira organizirati jedna mješovita vrtićka skupina – poludnevni program koja bi obuhvatila djecu od četvrte godine do polaska u školu, a njihov optimalni broj bio bi 22 polaznika.
Slijedeća razvojna komponenta naše ustanove je organizacija i pokretanje rada mješovite jasličke skupine u područnom vrtiću Maslačak Bizovac koja bi obuhvatila djecu od 12 mjeseci do 3 godine života, a optimalni broj bio bi 12 do maksimalno 15 djece za ovu skupinu.
Značajni razvojni poticaj je i potpisnai sporazum o stručno – znanstvenoj suradnji  između Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku  i naše ustanove glede poticanja stručnih kompetencija odgojiteljica i stručnih suradnika prvenstveno kroz rad s djecom sa posebnim potrebama (djeca s teškoćama u razvoju i potencijalno darovita djeca).
Roditelji su upoznati s organizacijom rada ustanove, po objektima, radnim vremenom, brojem formiranih grupa po objektima i brojem djece po grupama, voditeljicama pojedinih odgojnih skupina te ukupnim brojem zaposlenika koji će skrbiti o djeci tijekom nove pedagoške godine.
Naglašeno je kako je projekt energetske obnove zgrade matičnog vrtića financijski, tehnički i vremenski složen posao čiji je nositelj grad Belišće kao osnivač ustanove, a poslovi obnove obuhvatit će izmjenu  krovišta, postavljanje ovojnice - izolacije na vanjske zidove,  zamjenu stolarije (drvene, metalne, plastične) , zamjenu postojećih elektro instalacija u objektu, zamjena sustava centralnog grijanja, dok uređenje sanitarnih čvorova nije sastavnica ovog projekta, ali se također planira realizirati paralelno s navedenim poslovima obnove, a iste će financirati grad Belišće.
Na razini ustanove formirano je 12 odgojnih skupina sa ukupno 255 djece.
U Belišću je trenutno 8 odgojnih skupina sa ukupno 173 djece, u Bizovcu formirane su 2 mješovite vrtićke skupine sa ukupno 45 djece, a u Petrijevcima su također formirane 2 mješovite vrtićke skupine sa ukupno 37 djece.

Roditeljima nudimo tri osnovna odgojno - obrazovna programa:
• cjelodnevni vrtićki    (10-satni)
• cjelodnevni jaslički   (10-satni) i
• vrtićki - poludnevni  (   5-satni).

U redovne programe uključena su i djeca s teškoćama u razvoju pa trenutno imamo 12 djece s teškoćama u razvoju koja imaju određenu medicinsku i drugu dokumentaciju pri čemu je 5 djece s teškoćama uključeno u matični vrtić u Belišću, 2 djece s teškoćama u razvoju uključeno je u Bizovcu, a 5 djece s teškoćama u razvoju polaznici su cjelodnevnog vrtićkog programa u Petrijevcima.

Govorilo se i o kućnom redu, njegovim osnovnim odredbama, pri čemu su posebno naglašene slijedeće:
• djecu u jaslice / vrtić dovode / odvode punoljetne osobe  koje se nalaze na dokumentu izjave o dovođenju / odvođenju djece
• roditelji su obvezni predati dijete odgojitelju (zamjeni, dežurnom)
• nije dopušteno unošenje hrane pripremljene u obitelji, niti hrane koja nema deklaraciju
• bolesno dijete ne može biti u jaslicama / vrtiću
• u jaslicama / vrtiću ne može biti ni dijete koje ima povišenu temperaturu, proljev, povraćanje, uši u kosi, svrab, akutne zarazne bolesti (vodeme kozice, gnojnu upalu grla, šarlah, akutni bronhitis, ...)
• lijekove u vrtiću ne dajemo, osim do dolaska roditelja
• dijete koje boluje od kronične bolesti, ako je u stabilnoj fazi, može boraviti u vrtiću, uz dopuštenje liječnika
• nakon izostanka djeteta iz jaslica / vrtića uzbog bolesti ili drugih razloga u trajanju duljem od 60 dana, roditelji trebaju predočiti potvrdu od liječnika da dijete možđe boraviti u jaslicama / vrtiću.

U nastavku govorilo se o osnovnim zadaćama vrtića, razvojnim područjima o kojima skrbimo, značaju igre i izboru igračaka koje poticajno mogu djelovati na dječi razvoj te je istaknuta važnost igre za ukupni dječji rast i razvoj.

Istaknuto je kako je dobro igrati se iz slijedećih razloga:
• uspostavljanje emocionalnioh veza
• djeca kroz igru otkrivaju (upoznaju) svijet (sebe, druge, prirodu,...)
• tjelesne aktivnosti
• učenje govora
• socijalizacija
• razvoj kreativnosti
• razvoj intelektualnih vještina
• razvoj samopouzdanja.
Naglašena je uloga prostora kao "trećeg odgojitelja", organizacije soba dnevnog boravka kroz tzv. centre aktivnosti  te aktivnosti koje poduzimamo glede poticanja i razvijanja prehrambenih navika djece i formiranja jelovnika.

Istaknuti su oblici suradnjej roditelja i odgojitelja kroz godinu, a glavni su:
• informativni razgovori
• putem Centra za roditelje postavljene u sobama dnevnog boravka odgojnih skupina
• masovni i grupnih roditeljskih sastanaka kojih planiramo imati ukupno 8 (4 masovna i 4 na razini svake odgojne skupine)  
• savjetodavnih razgovora roditelja i članova stručno - razvojnog tima
• uključivanja roditelja u projektne aktivnosti i eko - akcije na razini ustanove i pojedinih odgojnih skupina
• e - suradnja (e-poruke, web stranica vrtića).

Istaknuti su i neki od ciljeva odgoja, a oni su:
• odgoj osobe koja će dobro iskoristiti svoje  potencijale
• sretni i produktivni ljudi
• osobe koje misle dobro o sebi i drugima
• odgoj djece traži svakodnevni naqpor roditelja kroz donošenje različitih odluka
• uspješan roditelj prepoznaje i prihvaća jedinstvenost dječjeg temperamenta, udovoljava njihovim fizičkim, emocionalnim i duhovnim potrebama, osjećajno i dosljedno.

Pitanja u odgoju  djece su brojna, a neka od temeljnih su?
• Koliko poznajem svoje dijete?
• Kako razgovarati s djetetom?
• Što dijete želi od mene?
• Što ja želim od djeteta?
• Kako disciplinirati dijete?
• Kako smanjiti razvojne rizike?
• Kako razvijati kod djeteta samosvijest, socijalne vještine, samodisciplinu, samopouzdanje i samostalnost?

Osnovno što kao roditelji i odgojitelji trebamo osigurati djeci su: njega, sigurnost, emotivna toplina, stimulacija, vođenje i granice te  stabilnost.
Svako dijete treba ljubav, sigurnost, naklonost, kontrolu, vođenje, neovisnost, zaštitu i vjeru.
Svaki roditelj treba podršku u svladavanju stresa, vrijeme provedeno s djetetom / djecom,  vrijeme za brigu o sebi i vlastitim potrebama, društvenu potporu - lakše usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života.

Roditeljska ponašanja imaju tri osnovne razine, a one su:
• roditeljski ciljevi i vrijednosti
• roditeljsii odgojni stilovi
• roditeljske aktivnosti.

Roditeljska ponašanja često su rezultat:
• onoga što smo čuli
• u što vjerujemo
• što osjećamo i
• čega se bojimo.

Osnovni odgojni stilovi roditelja su:
• AUTORITARNI       (kruti, strogi)
• AUTORITATIVNI   (demokratski, dosljedni)
• PERMISIVNI           (popustljivi)
• INDIFERENTNI      (nemarni).

Najučinkovitiji odgojni stil roditelja je AUTORITATIVNI jer prati i odgovara na emocionalne potrebe djece, postavlja jasne granice i dosljedno ih se pridržava,  djeca osjećaju sigurnost i ravnotežu između izbora i odgovornosti za izbor.

Djeca čiji roditelji porovode autoritativni odgojni stil:
• uče kako pregovarati
• postaju samopouzdani
• postižu bolje rezultate u učenju - akademski uspjeh
• razvijaju samodisciplinu
• bolje su u društvu prihvaćeni i
• imaju visoku razinu samopoštovanja i samopouzdanja.

Govorilo se i o pohvali kao odgojnoj metodii čemu je, glede toga, istaknuto slijedeće:  
• nagrade trebaju biti u skladu s ponašanjem djece
• nagraditi djecu treba odmah
• nagrada može biti i smješak, izraz očiju, odgovarajuće riječi, zagrljaj,...
• treba jasno pokazati za što je dijete nagrađeno
• pozitivna pohvala bez "rezerve" i "sarkazma"
• ne štedite na pohvalama kad se dijete dobro ponaša – ne čuvajte pohvale za "idelna ponašanja"
• u nagrađivanju budite dosljedni
• ne podmićujte dijete  - neprihvatljivo ponašanje time nećete otkloniti
• u odgojno zahtjevnije djece intenzivirajte pohvale i nagrade
• pokažite djetetu kako se i samo može nagraditi za odgovarajuće ponašanje.

U zaključku je istaknuto slijedeće:  
• poslovi energetske obnove zgrade matičnog vrtića obilježit će pedagošku 2017. - 2018. godinu na razini matičnog vrtića
• krajnji cilj projekta je povećanje ukupne kvalitete života i rada djece i zaposlenika u matičnom objektu
• bit će nam potrebno mnogo strpljenja, međusobnog uvažavanja, suradnje i partnerstva kroz pedagošku godinu
• glede učinkovitijeg roditeljstva istaknuto je:
- ono što radite je važno
- ne možete previše voljeti dijete
- budite prisutni
- odrastanje i dob djeteta utječu na njihovo ponašanje
- postavite pravila i potrudite se da ih dijete usvoji, a Vi budite dosljedni u njhovoj provedbi
- puno razgovarajte s djecom i igrajte se s njima.

U ime zaposlenika ustanove i u svoje osobno ime , Vama poštovani roditelji i Vašoj djeci želim mnogo ugodnih  i razvojno poticajnih trenutaka u našoj ustanovi na obostranu korist i zadovoljstvo.



Pripremio:  
Zdenko Glasovac,
ravnatelj ustanove


Povratak na sadržaj | Povratak na glavni izbornik