Idite na sadržaj

Glavni izbornik:

Pregled tema sjednica odgojiteljskog vijeća

PROGRAMI

24. 5. 2018.


Održana 10. sjednica odgojiteljskog vijeća




U srijedu, 23. svibnja 2018. godine održana je 10. sjednica odgojiteljskog vijeća naše ustanove u prostoru područnog vrtića Maslačak Petrijevci.
Središnje teme stručnog skupa bile su:
• Poticanje jezično - govornog razvoja djece u dječjim vrtićima i
• Brain Gym - gimnastika za mozak.
Poticanje govorno - jezičnog razvoja djece u dječjim vrtićima predstavila je kolegica Anja Kantor, logopedinja, stručna suradnica u SOS Dječjem selu Ladimirevci.
U svom izlaganju istaknula je slijedeće:
- Artikulacijski razvoj je postepeno usvajanje sposobnosti djeteta da izgovori pojedine govorne glasove.
- Razvojni put glasova odvija se kroz nekoliko etapa, a one su:
• Racionalizacija
• Omisija
• Supstitucija
• Distorzija
• Uspostavljanje normalnog izgovora.
- Izgovorne norme
• Razvoj govora teče kroz periodizaciju
• Podjela glasova prema načinu tvorbe (vokali, poluvokali, sonanti, frikativi, afrikati, plozivi) .
- Poremećaji artikulacije
- Oblici poremećaja artikulacije:
• Omisija
• Supstitucija
• Distorzija
- Vrste poremećaja artikulacije
• Sigmatizam
• Rotacizam
• Lambdacizam
• Kapacizam
• Gamacizam
• Tetacizam
• Deltacizam
• Tetizam
• Etacizam.
- Poremećaji komunikacije u razvojnom razdoblju
• Usporen razvoj govora i jezika
- Fonologija i fonološki procesi
- Što je fonologija?
- Kada fonološki procesi prelaze u fonološku devijaciju (odstupanja)?
- Savjeti za komunikaciju
• Igre za razvoj govora i jezika
• Prijedlog aktivnosti poticajnih za jezično - govorni razvoj (vježbe govornih organa)
• Igranje sa zvukovima
• Bogaćenje rječnika djece
• Prepoznavanje rime
• Glasovna osvještenost „Glas do glasa - riječ“
• Igre glasom
• Fonemska diskriminacija
• Antonimi – „Reci suprotno“
• Jezično razumijevanje.
Temu pod nazivom „Brain Gym - gimnastika za mozak“  predstavila je kolegica Anamaria Vojnović, defektologinja, stručna suradnica Osnovne škole Josipa Matoša Vukovar.
U uvodu teme voditeljica je istaknula slijedeće:
- Brain Gym je učenje pomoću pokreta i vježbi za mozak
- Misao vodilja: Kretanje otvara vrata prema učenju
- Začetnici ove metode, osamdesetih godina prošlog stoljeća,  su Paul Dennison i Gail Dennison koji su se bavili problemima učenja kod djece
- Brain Gym se temelji na istraživanjima funkcioniranja mozga i utjecaja pokreta na rad mozga u svrhu procesa uspješnijeg učenja
- Brain Gym je temeljni senzomotorički program edukacijske kineziologije - sustav 26 aktivnosti kroz tri dimenzije tijela
- Vježbama se potiče integrirano djelovanje mozga i tijela, što utječe na poboljšanje:
• opće motoričke koordinacije
• pažnje, koncentracije i pamćenja
• logičkog mišljenja i razumijevanja
• organizacijskih vještina
• emocionalne ravnoteže
• čitanja, pisanja, jezičnih i matematičkih sposobnosti i sportskih vještina
• smanjenje stresa, napetosti i hiperaktivnosti
- Zašto vježbati mozak?
• razumijevanje djetetova mozga i načina na koji funkcionira i razvija se od ključnog je značaja za razumijevanje procesa učenja
• kod mnoge djece tijekom prvih godina života propuštene su neke razvojne faze mozga koje su temelj za daljnju organizaciju dječjeg mozga (npr. zbog korištenja hodalice mnoga djeca preskaču fazu puzanja)
• vježbe u sklopu Brain Gyma pomažu u stvaranju novih veza između lijeve i desne moždane polutke što povoljno utječe na rješavanje spomenutih i mnogih drugih poteškoća.
- Dominantnost moždanih polutki i učenje
- Brain Gym potiče integrirano djelovanje obje moždane hemisfere i tijela – vodi do uspješnijeg učenja
- Tri koncepcije učenja koje se temelje na pokretu:
• Učenje je prirodna aktivnost koja donosi radost i traje cijeli život (djeca prirodno uče kroz igru i pokret i na taj način razvijaju grubu i finu motoriku)
• Teškoće ili tzv. „blokade u učenju“ nisu ništa drugo nego nemogućnost nošenja sa stresom i neizvjesnošću novih zadataka
• Svi smo mi na neki način „blokirani“ jer nismo naučili kako se kretati.
- Brain Gym aktivnosti mijenjaju naše obrasce ponašanja i učenja otvarajući put ka punom potencijalu za učenje.
- 16 Brain Gym aktivnosti
- Brain Gym aktivnosti organizirane su u 4 kategorije:
• Pokreti preko središnje linije tijela
• Postupci izduživanja
• Energetske vježbe
• Produbljivanje stavova.
- Brain Gym aktivnosti obuhvaćaju tri vrste pokreta, a to su pokreti koji dijele tijelo na lijevu i desnu stranu (LATERALIZACIJA), pokreti koji dijele tijelo na prednju i stražnju stranu (FOKUSIRANJE) i pokreti koji dijele tijelo na gornji i donji dio (CENTRIRANJE).
- Pokreti preko središnje linije tijela:
• križno gibanje
• ležeće osmice
• dvostruko šaranje
• abeceda u osmici
• slon
• okretanje vrata
• ljuljačka
• trbušno disanje
• križno gibanje u ležećem položaju
• energizator
• misli na x.
- Pokreti  izduživanja (dimenzija FOKUSIRANJA)
• sova
• aktivacija ruke
• pregib stopala
• lisna pumpa
• gravitacijska jedrilica
• prizemljivač.
- Energetske vježbe
• voda
• moždane tipke
• zemaljske tipke
• ravnotežne tipke
• prostorne tipke
• energetsko zijevanje
• misleća kapa
• kvačenje
• pozitivne točke.
- PACE – unutarnji ritam i tempo
• vježbe se izvode u obrnutom smjeru – svak aktivnost priprema je za izvođenje slijedeće
• E- ENERGETSKI (voda), C-clear (moždane tipke), A- aktivno (križno gibanje), P-pozitivno (kvačenja)
• navedene vježbe zajedno  čine proces PACE kojim možemo pronaći svoj mir, organizirati svoje misli prirodnim tempom i uravnotežiti svoj razvoj. Djeca od 1 do 3 godine su pasivnija u izvođenju vježbi pa im je potrebna fizička pomoć.
- Primjeri igrica za djecu u kojima se koriste Brain Gym aktivnosti
• Brain Gym vlak
• Zrcalno šaranje
• Stanica dvostrukog šaranja i ležećih osmica
• Igra kvačica / spajalica
• Ivan kaže....
• Brain Gym igra školice...
• Tko je vođa?  
Neke od navednih vježbi proveli smo zajedno, a ovu metodu primjenjujemo u radu s polaznicima vrtićkih skupina.
Gošćama - voditeljicama aktivnosti  zahvaljujem  na uloženom radu u pripremi i predstavljanju tema, a kolegicama odgojiteljicama na aktivnom sudjelovanju.
Bila je ovo zadnja sjednica odgojiteljskog vijeća za pedagošku 2017. - 2018. godinu koja je počela u 17,00, a završila u 18,45 sati.


                                                              Pripremili:

 
 
                                                       Anja Kantor, logopedinja
 
                                                       Anamaria Vojnović, defektologinja
 
                                                       Zdenko Glasovac, prof.


20. 3. 2018.

Održana 8. sjednica odgojiteljskog vijeća




U utorak, 20.3.2018. godine, u Dječjem vrtiću Maslačak Belišće održana je 8. sjednica odgojiteljskog  vijeća.
Središnja točka dnevn og reda sjednica bila je radionica na temu: USKRSNE RADOSTI - USKRS U MASLAČKU.
Voditeljice radionice bile su Mirjana Trampus, Danijela Rajković Špoljarić i Aleksandra Šrepfler, odgojiteljice.
Aktivnost je održana u sobi dnevnog boravka srednje (starije) vrtićke skupine – JABUČICE, od 16,30 do 18,30 sati.
Cilj radionice bio je, kroz šest pripremljenih radnih centara, izraditi prigodne aplikacije s motivima Uskrsa za potrebe izložbe koju ćemo organizirati u donjem holu matičnog vrtića u Belišću od 26.3. do 30.3.2018. godine.
Do kraja pedagoške godine planom i programom internog stručnog usavršavanja predviđene su još slijedeće teme:
• DJECA U EKIPNIM NATJECANJIMA  
- temu ćemo obraditi u travnju ove godine
- nositeljice aktivnosti su članice odgojiteljskog tima područnog vrtića Maslačak Bizovac
• BRAIN GYM - GIMNASTIKA ZA MOZAK
- temu ćemo obraditi u svibnju ove godine
- nositeljice aktivnosti su članice odgojiteljskog tima područnog vrtića Maslačak Petrijevci
• NAPREDOVANJE U POLOŽAJNA ZVANJA ODGOJITELJA - ZAHTJEVI I MOGUĆNOSTI
- temu ćemo obraditi u lipnju ove godine
- nositelj teme je ravnatelj ustanove.
Voditeljicama radionice USKRSNE RADOSTI - USKRS U MASLAČKU zahvaljujem na izboru motiva i predložaka za izradu aplikacija te obilju materijalnih  poticaja koje su s tim u svezi osigurale, a sudionicama radionice na uloženom radu i rezultatima.


                                                                  Pripremio: Zdenko Glasovac, prof.


 


9. 3. 2018.
Održana 7. sjednica odgojiteljskog vijeća



U srijedu, 7.3.2018. godine, održana je 7. sjednica odgojiteljskog vijeća naše ustanove.
Sastanak je organiziran u sobi dnevnog boravka srednje (mlađe) vrtićke skupine matičnog vrtića, u vremenu od 17,30 do 19,00 sati.
Središnje teme skupa bile su:
• DAROVITA DJECA U VRTIĆU i
• ULOGA BAJKE U PREDŠKOLSKOM ODGOJU.
Voditeljica prve teme bila je kolegica Sara Vujević, odgojiteljica.
Cjeline koje je svojom prezentacijom obuhvatila odnosile su se na:
• Tko su darovita djeca?
• Koje su osnovne sastavnice darovitosti?
• Kako definiramo sposobnosti i o kojim sposobnostima razgovaramo, počitemo i razvijamo.
• Podjela ljudskih sposobnosti na „sedam inteligencija“ (prema Gardneru, 1983.)
• O osobinama ličnosti
• O osobinama darovite djece mlađe predškolske dobi
• Osobinama darovite djece starije predškolske dobi
• Određenju kreativnosti
• Kako prepoznati darovito dijete predškolske dobi?
• Razlikama između tzv. bistre i darovite djece
• U čemu najčešće griješimo u procesu prepoznavanja darovite djece?
• Znanje djeteta
• O osnovnim potrebama darovite djece
• „Nezgodnim“ ponašanjima darovite djece zbog nezadovoljenih odgojno - obrazovnih potreba
• Najčešćim predrasudama prema darovitoj djeci i programima za darovite
• osnovnim načelima rada s darovitom djecom predškolske dobi u vrtiću : individualizacija, diferencijacija
• Načelima izrade programa za darovite
• Mogućim pristupima rada s darovitom djecom
• Kakav odgojitelj treba darovitom predškolcu?
• Što učiniti kako bismo postali bolji odgojitelji darovite djece?
U zaključku prezentcije istaknuto je slijedeće:
- svako je dijete jedinstveno i svoju darovitost iskazuje na jedinstven način
- potrebno je razlikovati konkretnu od opće darovitosti, intelektualnu i akademsku darovitost od talentiranosti kao i različite vrste darovitosti
- daroviti pojedinac svoju darovitost mora opravdati načinom na koji se služi svojim darom
- darovita djeca iznimno su znatiželjna, a tu znatiželju treba poticati i razvijati
- roditelji modeliraju ponašanje koje žele razviti kod svoje djece
- djeci treba osigurati poticajno okruženje  bogato sadržajima kroz koje će  moći izraziti svoje potencijale
- darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima
- darovitost ne podrazumijeva uvijek i odgovornost, urednost, uglađeno ponašanje i slično
- rad s darovitima u institucionalnom okruženju traži sposobnost prepoznavanja potencijalno darovite djece, sustavnu edukaciju odgojitelja / učitelja, različite programske oblike rada, materijalne poticaje i sustavni rad s djecom i roditeljima.
U nastavku sjednice predstavljena je tema pod nazivom: „ULOGA BAJKE U PREDŠKOLSKOM ODGOJU“.
Voditeljice teme bile su kolegice Branka Vidaković i Sandra Glasovac, odgojiteljice.
Cilj teme bio je ukazati na vrijednosti bajke, potaknuti odgojitelje i roditelje na „čitanje u krilu“ , odnosno čitanje (pričanje) bajki bez straha nja njihov loš utjecaj na dijete.
Što je bajka?
Bajka je književna vrstakoja je u početku bila namijenjena djeci, ali je tematikom koju je obrađivala, odgovarala dječjoj dobi. Svojim zanimljivim sadržajima bajke razvijaju maštu, otvaraju dječja srca i um.
U književnoj teoriji bajka se definira kao književno djelo u kojem se susreću stvarni i nestvarni svjetovi.
Različiti autori slažu se da je bajka jednostavna prozna vrsta prepoznatljiva po čudesn im pretvaranjima, jedinstvenom zbiljskom i nadnaravnom svijetu, ponavljanju radnje, prepoznatljivim likovima, sukobu dobra i zla, nagradi i kazni, postavljanju uvjeta i kušnji, odgađanju nagrade, te čarobnim predmetima i čudesnim pretvaranjima.
To je svijet u kojem je sve moguće, u kojem zajedno žive ljudi, vile vještice i patuljci. gdje životinje govore ljudskim glasom, a zmajevi otimaju princeze.
U bajci se isprepliće stvarno sa čudesnim, realno i izmišljeno, vodi se borba između dobra i zla.
Razvoj bajke
Bajke su narodno blago i prisutne su u svim narodima svijeta. Tisućljećima su se prenosile usmenom predajom, s koljena na koljeno.
Bajke su važan dio djetinjstva. Lijepim rečenicama i moralnim poukama na jednostavan način uvode dijete u svijet mašte i stvarnosti i na taj način potiču pozitivne vrijednosti i dobrotu.
Slušajući i čitajući bajke djeca razvijaju unutrašn ji život. Od najranije dobi djeca ih shvaćaju ozbiljno.
Vrste bajki
• Narodne bajke
• Umjetničke bajke
• Suvremene ili moderne bajke.
Dijete i bajka
Kada su nastajale, bajke nisu bile prvenstveno namijenjene djeci.
One su danas sastavni dio djetetova odrastanja i ostavljaju traga na razvoj dječje mašte.
Današnji roditelji često izbjegavaju čitati bajke zato što smatraju da nisu stvarne. Upravo zato ih djeca trebaju – zato štonisu stvarne. Odgojitelji i roditelji moraju djeci pokazati da u svijetu u kojem živimo, ima dobra i zla, a najbolji način koji pokazuje borbu između dobra i zla jesu bajke.
Djeca moraju znati kako dobro može pobijediti zlo, koliko go ono bilo veliko i strašno.
Bajke djetetu šalju važne poruke:
- dobro je zauzeti se za slabije
- nije dobro provlačiti se kroz žvito kao lijenčina
- netko malen može pobijediti velike i snažne diovove i zmajeve
- taj maleni dobije na kraju kraljevstvo, princezu, sreću, roditelje,...
Bajka u odgoju i obrazovanju na predškolskoj razini
Književni odgojrazvija se i ostvaruje:
- u predškolskim ustanovama
- u roditeljskom domu.
Djeca rado slušaju kada im se pričaju priče, bajke, slikovnice, a ponekad, ako im se neka od njih posebno svidi, pokušat će je i sama „pročitati“, prepričati na svoj način, onako kako su je oni razumjeli.
Djeca često traže ponovno čitanje bajke. Ona ih mogu beskonačno dugo slušati, ali na taj način ona ujedno uče razumijevanje govora, razvijaju pažnju, obogaćuju rječnik i komunikacijske sposobnosti.
Bajke djeci daju ideje za kreativno izražavanje, potiču im maštu u području moralnog razvoja, uče o ljubavi, poštovanju, pravdi i poštenju.
Komunikacija, govor i stvaralaštvo
- dok sluša bajku dijete uči razumijevati govor, povezivati događaje i veće tematske cjeline, razvija mu se pažnja i koncentracija , obogaćuje rječnik i razina komunikacijskih sposobnosti kroz scenske improvizacije iz bajki
- poticanjem na komentare i raspravu nakon čitanja, dijete razvija sposobnost komunikacije i kritičkog razmišljanja te konstrukcijskog rješavanja problema u stvarnom životu.
Voditeljice su  u zaključku istakle slijedeće poruke:
Bajke:
- pozitivno utječu na razvoj djetetove mašte
- pomažu djetetu na razne načine, ali uče i odrasle kako pomoći djetetu
- ne utječu loše na djecu, a pomoću mašte mogu učiniti upravo suprotno.
Bajka je:
- priča u kojoj je sve moguće
- mjesto susreta stvarnog i nadnaravnog
- poetska priča fantastičnog sadržaja
- jednostavna prozna vrsta sa čudesnim pretvaranjima
- susret čudesnog i nadnaravnog na takav način da između mogućeg i nemogućeg nema razdvajanja i suprotnosti
- svijet između istine i mašte
- bajka je kraljica priče
          ...i svi su živjeli dugo i sretno.

Pripremili:
Slavica Vuksanić,  odgojiteljica
Sara Vujević,          odgojiteljica
Branka Vidaković, odgojiteljica
Sandra Glasovac,   odgojiteljica
Zdenko Glasovac, prof.

 

1. 2. 2018

Održana 6. sjednica odgojiteljskog vijeća  
U srijedu, 31.1.2018. godine, održana je 6. sjednica odgojiteljskog vijeća naše ustanove.
Središnja tema stručnog skupa nosila je naziv „DNEVNE RUTINE U RADU S DJECOM S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU UKLJUČENIM U REDOVNE ODGOJNE SKUPINE  VRTIĆA“.
Voditeljica teme bila je kolegica Elizabeta Haničar, mag.rehab.educ., predsjednica Udruge za intervenciju u ranom djetinjstvu Osječko-baranjske županije „RIOS“ Osijek.
Radionica je počela s radom u 16,30 sati, a s radom smo završili u 18,30 sati.
Ciljevi središnje teme skupa bili su:
  • odgojiteljicama i stručnim suradnicima  ukazati na prilike i mogućnosti učinkovitijeg rada s djecom s teškoćama u razvoju tijekom tzv. dnevnih rutina ustanove kroz planiranje specifičnih odgojno - obrazovnih ciljeva i lista praćenja njihovog ostvarenja u radu s pojedinom djecom  i
  • uspostaviti kvalitetnu programsko - projektnu suradnju zaposlenika naše ustanove i članova ove udruge kroz izmjenu praktičnih iskustava u radu s djecom  s TUR i njihovim roditeljima na obostranu korist i zadovoljstvo.
U uvodnom dijelu radionice voditeljica aktivnosti organizirala je četiri zadatka za odgojiteljice.
Zadaci su imali za cilj pokušati predstaviti nam kako se, moguće,  osjećaju djeca s teškoćama u razvoju kad im dajemo određene upute, ukazujemo na određene oblike ponašanja ili im želimo pomoći u svakodnevnim životnim aktivnostima.
Iz pripremljene prezentacije izdvojit ćemo slijedeće poruke:
Socijalni model
  • djeca s posebnim potrebama
  • djeca s posebnim odgojno - obrazovnim potrebama
  • djeca s teškoćama
  • djeca s poteškoćama
  • djeca s razvojnim teškoćama
  • dijete s posebnim odgojno -  obrazovnim potrebama (Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe, NN 63/2008.)
  • dijete / učenik s teškoćama u razvoju (Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava; NN 67/2014.; Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, NN 24/2015.)
  • djeca s teškoćama u razvoju (Sheratonska deklaracija, 2003.)
  • ABA - bihevioralni niz
  • TEACCH - strukturirano učenje pomoću vizualnog planiranja i predvidljivog okruženja
  • Waldorfska pedagogija - dnevni ritam je središnji pojam organizacije odgojno - obrazovnog procesa
  • Montessori pedagogija - „Unutrašnji red proizlazi iz potrebe zadržavanja vanjskog reda“ (Montessori, 1990.)
  • Rutina
  • svaka aktivnost koja se pojavljuje u djetetovu prirodnom okruženju  i koja se ponavlja dovoljno često da djetetu postane poznata
  • dio je poučavanja u prirodnoj okolini i situacijskog učenja
  • rutinu odlikuje ponavljanje
  • funkcionalnost
  • predvidljivost
  • sigurnost
  • značenje
  • jasan početak i završetak
  • prisutnost prirodnog pojačanja
  • mogućnost generalizacije
  • prilike za učenje različitih vještina u ranoj dobi
  • rezultat je uvijek koristan i važan (Bohaček, 2018.)
Dnevne rutine
  • obroci
  • pranje ruku
  • pospremanje
  • oblačenje i svlačenje
  • mogu biti kratke i jednostave kao npr. pozdrav „Daj pet!“ , zagrljaj ili slanje poljupca.
Dobrobit rutine
  • indikatori organiziranosti
  • osiguravaju mentalno zdravlje i dobrobit
  • pozitivna iskustva
  • okvir za poticanje razvoja
  • sigurnost i određuje ponašanje
  • prilika za učenje i poticanje različitih vještina
  • stvaranju struktura u svijetu koji im se čini kaotičan i nepredvidljiv
  • pomažu da stekne svakodnevne životne vještine kao npr. pranje ruku prije jela. (Bohaček,2018.)
Intervencija temeljena na rutinama
  • poticanje djetetovog razvoja
  • socioemocionalnog
  • komunikacijskog
  • jezično - govornog
  • spoznajnog
  • vještine svakodnevnog života
  • pridonijeti cjelokupnom djetetovu razvoju. (Bohaček, 2018.)
Prilagodba plana rada u skupini u kontekstu rutina (za dijete s TUR)
  • dnevne rutine - poticanje djetetova razvoja
  • poučavanje u prirodnoj okolini
  • odrediti / izabrati  rutinu(e)
  • jasno postaviti razvojne ciljeve.
Promjena rutine
  • rutina - osjećaj sigurnosti
  • predviđanje slijedećeg koraka / aktivnosti
  • promjena u rutini može utjecati na uznemirenost kod djeteta
  • pripremiti dijete ukoliko dolazi do promjene u rutini
  • jasno  definirati promjenu(e)
  • najaviti prijelaz iz aktivnosti u aktivnost. (Bohaček, 2018.)
Kako poticati dijete u svakodnevnim vrtićkim aktivnostima i rutinama bila je radionica tijekom  koje su kolegice odgojiteljice za konkretno dijete planirale postavljanje ciljeva kroz dnevne rutine ustanove i razvojna područja djece s teškoćama u razvoju.
Dnevne rutine u našoj ustanovi su:
  • doručak
  • središnja aktivnost
  • užina
  • vrijeme za slobodnu igru ili izlazak van ustanove
  • ručak
  • poslijepodnevni odmor za polaznike skupna koji ga imaju.
Razvojna područja o kojima skrbimo su:
  • motorički razvoj
  • spoznajni razvoj
  • socioemocionalni razvoj i  
  • razvoj govora i komunikacije.
Pripremili:
Elizabeta Haničar, mag.rehab.educ.
Zdenko Glasovac, prof.
Povratak na sadržaj | Povratak na glavni izbornik